Terasasti poljoprivredni pejzaži Crne Gore predstavljeni su u okviru izložbe “Svijet terasastih predijela”. Izložba “Svijet terasastih predijela”, koju je pripremila Regija Veneto u saradnji sa Italijanskom sekcijom Svjetske alijanse terasastih predjela i organizacijom ITALIA NOSTRA, nastala je 2013. godine u okviru III Međunarodnog skupa o terasastim predjelima koji je bio organizovan u Veneciji i Padovi.
Na izložbi su prikazani primjeri nekih od najvrjednijih terasastih predjela iz Italije i svijeta. Izložba koja je postavljena u Kotoru, u maju 2018., proširena sa primjerima terasastih predjela iz Crne Gore.
Izložbu u Kotoru je organizovala Zajednica Italijana Crne Gore i udruženje ITALIA NOSTRA u saradnji sa EXPEDITIO, što je bila dodatna aktivnost u okviru projekta AGRISCAPE&ME.
Crna Gora | Boka Kotorska
Bokokotorski zaliv
Skriveni i ugroženi terasasti pejzaži Svjetske baštine
Boka Kotorska je zaliv na crnogorskoj obali istočnog Jadrana, koji se usjeca duboko u kopno, okružen strmim krečnjačkim planinama sa najvećim vrhovima od oko 1800m. Specifične prirodne karakteristike zaliva, posebno vertikalna razuđenost, čine ga jedinstvenim zalivom Sredozemlja. U ovoj prirodnoj luci život se odvija u kontinuitetu od praistorijskog doba, i djelovanjem različitih kultura stvoren je izuzetan kulturni pejzaž.
Prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora, koje sa zaštićenom okolinom obuhvata cijeli Bokokotorski zaliv, nalazi se na UNESCO-voj Listi svjetske baštine od 1979. Njegova Izuzetna univerzala vrijednost se ogleda u: „kvalitetu njegove arhitekture u fortifikovanim i otvorenim gradovima, naseljima, palatama i manastirskim kompleksima, te njihovoj harmoničnoj integraciji sa kultivisanim terasastim predjelom na obodima visokih kamenitih planina.“
Područje ima specifičnu vertikalnu strukturu, koji čine: naselja u priobalnoj zoni sa izgrađenom obalom i grupacijama kuća, iza kojih su na višim kotama obradiva imanja – terasasti vrtovi i na kraju strme padine brda, sa šumama ili stjenovitim pejzažem. Takođe, i u gornjoj zoni zaliva postoje stariji slojevi naselja sa terasastim imanjima.
Kultivisani terasasti predio prepoznat je kao jedna od bitnih karakteristika područja Svjetske baštine. Vinogradi, maslinjaci i voćnjaci na padinama, pominju se još u srednjovjekovnim i mletačkim arhivskim izvorima, i taj karakterističan pejzaž je zadržao izgled i funkciju sve do sredine XX vijeka. Međutim, posljednjih decenija prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija, koja se odvija prije svega na prostorima terasastih imanja, prijeti da ugrozi Izuzetnu univerzalnu vrijednost Područja.
Crna Gora| planinski predio
Zaleđe Boke Kotorske – Lovćen, Orjen
Terasasti pejzaži kraških planina
Bokokotorski zaliv formiran je između strmih krečnjačkih planina dinarskog krša, na obroncima planina Lovćen (1749 m) i Orjen (1895 m). U zaleđu zaliva, na obroncima ovih planina nalazi se mreža sela čiji razvoj je povezan sa razvojem naselja u zalivu. Sela su međusobno i sa naseljima na obali zaliva povezana mrežom pješačkih puteva.
Ovo područje je tipičan kraški predio sa rijetkim plodnim poljima, i brojnim po površini veoma malim plodnim vrtačama i uvalama – dolovima, najčešće bez žive vode. Sela se nalaze najčešće u zoni od oko 500 – 900 metara nadmorske visine. Sela su formirana uvjek oko tih rijetkih plodnih površina, organizovana na ivici stjenovitog terena, u nizovima ili grupacijama.
U nekim zonama je na platoima padina zbog povoljne konfiguracije terena i vrste zemljišta bilo moguće formirati i obradive površine na terasama – docima. Terasasti doci su se često formirali I na ivici rijetkih većih obradovih polja. Poptorni zidovi dolaca su i ovom planinskom dijelu, kao i na obali zaliva, bili građeni od lokalnog kamena u suvozidu.
Sem sela na ovom području nalaze se i ostaci nekadašnjih katuna – privremenih ljetnih staništa na koje se išlo zbog ispaše stoke. Postoje primjeri gdje su se i oko katuna, kao i oko sela, formirali obradivi terasasti doci.
Crna Gora | centralna i južna oblast
Zone oko Skadarskog jezera i južni dio crnogorskog primorja
Maslinjaci, vinogradi i terasasti pejzaži kraških predjela
Centralni i južni dio Crne Gore je tipičan kraški predio. To je područje sa rijetkim plodnim poljima većih površina. Veći dio te kraške teritorije ispresjecan je veoma malim plodnim vrtačama i uvalama – dolovima. Međutim u nekim zonama na padinama brda sa pogodnim sastavom zemljišta i nagibom terena bilo je moguće formirati i obradive površine u obilku terasastih dolaca.
Južni dio crnogorskog primorja, u području između Budve, Bara i Ulcinja, posebno je pogodan za uzgoj maslina. Zbog toga su na tom području često maslinjaci formirani na terasastim docima. Poptorni zidovi dolaca su u ovoj, kao i u ostalim zonama, građeni od lokalnog kamena u suvozidu.
Područje oko Skadarskog jezera, najvećej jezera na Balkanu koje Crna Gora dijeli sa Albanijom, posebno je pogodno za uzgoj vinove loze. Tako da se na ovom području nalazi veliki broj terasastih dolaca na kojima su vinogradi.
U zonama sa dominantnim kraškim karakteristikama, čak i oko relativno malih obradivih dolova, po obodima se formiraju terasaste površine.
Katalog izložbe “Svijet terasastih predijela” iz 2013. možete pogledati ovdje (http://www.terracedlandscapes2016.it/en/outcomes/), dok panoe sa primjerima iz Crne Gore možete pogledati ovdje:
Bokokotorski zaliv – Skriveni i ugroženi terasasti pejzaži Svjetske baštine [pdf]
Zaleđe Boke Kotorske – Lovćen, Orjen – Terasasti pejzaži kraških planina [pdf]
