U okviru izložbe “Svijet terasastih predjela” predstavljeni su i terasasti poljoprivredni pejzaži Crne Gore. Izložba “Svijet terasastih predjela”, koju je pripremila Regija Veneto u saradnji sa Italijanskom sekcijom Svjetske alijanse terasastih predjela i organizacijom ITALIA NOSTRA, nastala je 2013. godine u okviru III Međunarodnog skupa o terasastim predjelima koji je bio organizovan u Veneciji i Padovi. Na izložbi su prikazani primjeri nekih od najvrjednijih terasastih predjela iz Italije i svijeta. Katalog izložbe možete pogledati ovdje.
Izložba “Svijet terasastih predjela” postavljena je u maju 2018. u Kotoru, proširena sa primjerima terasastih predjela iz Crne Gore. Izložbu u Kotoru je organizovala Zajednica Italijana Crne Gore i udruženje ITALIA NOSTRA u saradnji sa EXPEDITIO, što je bila dodatna aktivnost u okviru projekta AGRISCAPE&ME. Izložba je otvorena u foajeu Kulturnog centra “Nikola Đurković” 28. maja 2018. godine u 19:00 sati, a otvorila je zamjenica ambasadora Italije u Crnoj Gori, Antonella Fontana.
Na izložbi se među izuzetnim primjerima terasastih predjela iz cijelog svijeta, nalaze i oni iz Italije i Crne Gore.
Na otvaranju izložbe predstavnica EXPEDITIO je izrazila zadovoljstvo što su na poziv kolega iz Zajednice Italijana i ITALIA NOSTRE imali priliku da uzmu učešće u izložbi ”Svijet terasastih predjela”. Terasasti predjeli veoma značajan segment naše kulturne baštine i predjela, i zbog toga je bitno da se ukazuje na njihovu vrijednost kako bi ih očuvali.
Tokom protekle godine dana EXPEDITIO sa partnerima iz Kulturno zavičajnog udruženja NAPREDAK Gornja Lastva i Maslinarskog društvo „Boka“ sprovodi projekat „AGRISCAPE&ME – Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu“, koji se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkana a koji ima za cilj da doprinese obnovi, očuvanju i unapređenju tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža. A terasasti predjeli su upravo jedan od najprepoznatljivijih oblika poljoprivrednih pejzaža, i svjedočanstvo duge istorije interakcije ljudi i zemljišta.
Različiti primjeri tradicionalnih terasastih predjela postoje u velikom dijelu centralne i južne zone Crne Gore, iako možda nisu u dovoljnoj mjeri vidljivi, ili makar nije skrenuta pažnja na njih.
Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, nalazi se na UNESCO-voj Listi svjetske baštine od 1979. prije svega jer je prepoznato da se njegova Izuzetna univerzala vrijednost ogleda u: „kvalitetu njegove arhitekture i njenoj harmoničnoj integraciji sa kultivisanim terasastim predjelom na obodima visokih kamenitih planina.“ Dakle, kultivisani terasasti predio prepoznat je kao jedan od bitnih atributa Svjetske baštine. Vinogradi, maslinjaci i voćnjaci na padinama zaliva, pominju se još u srednjovjekovnim izvorima, a terasasti doci na kojima su oni nastajali i dalje su u većoj mjeri očuvani, iako su mnogi zapušteni i ne koriste se već dugo za izvornu namjenu (samo da spomenemo očuvane doce i maslinjake u Gornjem Stolivu) a mnogi su na žalost neadekvatnom urbanizacijom ili devastirani ili potpuno nestali, kao što je u slučaju Dobrote.
Slična je situacija i u ostalom dijelu Crne Gore, gdje isto imamo izuzetne primjere terasastih predjela, od maslinjaka u oblasti Bara, vinograda u Crmnici i prostoru Skadarskog jezera, do terasastih dolaca u kraškim predjelima i visočijim planinskim zonama uključujući i zaleđe Boke. Međutim, zbog smanjenog obima poljoprivredne proizvodnje ili čak njenog potpunog zamiranja u nekim dijelovima Crne Gore, velikog pritiska pretjerane urbanizacije i lošeg planiranja, većina ovih tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža je ili zarasla ili je potpuno transformisana i urbanizovana.
Ova zapuštenost, devastacija i gubitak tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža ne dovodi samo do gubitka važnog dijela kulturnog pejzaža već i do gubitka jednog od osnovnih resursa našeg prostora. A na Području Kotora prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija, koja se odvija prije svega na prostorima terasastih imanja, prijeti da ugrozi Izuzetnu univerzalnu vrijednost Svjetske baštine.
Nadamo se iskreno da će i ova izložba, zajedno sa ostalim naporima stručnjaka i udruženja, doprinijeti da se skrene pažnja na vrijednosti i značaj tradicionalnih pejzaža, uključujući i terasaste pejzaže, i na neophodnost očuvanja ovog vrijednog segmenta naše kulturne baštine ali i značajnog resursa za zdravi, uravnoteženi i održivi razvoj.
