U okviru projekta AGRISCAPE&ME u petak 10. novembra 2017. godine u Gornjoj Lastvi je održan okrugli sto na temu „Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi“.
Cilj okruglog stola je bio da se sagleda stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori iz ugla poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja i da se zatim pokrene diskusija o izazovima vezano za njegovu zaštitu, planiranje i upravljanje.
Program okruglog stola možete pogledati ovdje.
Okrugli sto je okupio stručnjake, predstavnike nadležnih nacionalnih i lokalnih institucija, poljoprivredne proizvođače, ali i relevantne goste iz Hrvatske i Francuske, koji su govorili o iskustvima na polju očuvanja i unapređenja poljoprivrednih pejzaža u svojim zemljama.
Za adekvatan tretman, zaštitu i revitalizaciju tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža neophodna je sinergija u djelovanju svih institucija i organizacija koje se bave poljoprivredom, planiranjem, održivim razvojem, pejzažom, zaštitom kulturnih dobara, ekologijom, kao i samih poljoprivrenih proizvođača. Istovremeno, u Crnoj Gori, maloj i brdovitoj, upravo je očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža preduslov za razvoj održive poljoprivrede– saglasni su svi učesnici skupa. Okrugli sto u Gornjoj Lastvi inicijalni je korak u ostvarenju jednog od ciljeva projekta AGRISCAPE&ME- uspostavljanju platforme svih relevantnih subjekata i interesenata, a u cilju zajedničke akcije na polju zaštite, revitalizacije i razvojne valorizacije vrijednih tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža, istakla je na početku skupa Aleksandra Kapetanović, predstavnica Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio iz Kotora, koji je vodeći partner projekta. Cilj AGRISCAPE&ME projekta, koji se finansira iz IPA fondova u okviru šireg regionalnog projekta „Održiva poljoprivreda za održivi Balkan“, je da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža. Projekt je počeo u aprilu ove godine i trajaće 12 mjeseci, a sprovode ga, uz EXPEDITIO, Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo “Boka” iz Tivta. Saradnik na projektu je Mreža za ruralni razvoj Crne Gore.
“Poljoprivredni pejzaži su dio ukupnog kulturnog pejzaža i kulturne baštine. Trenutno u Crnoj Gori nemamo zaštičen ni jedan kulturni pejzaž, a u našoj zajednici nije dovoljno prisutna ni svijest o značaju poljoprivrednih pejzaža kao ekonomskih, ali identitetskih kategorija za neko područje u državi”- kazala je Kapetanović, dodajući da tradicionalni maslinjaci, vinogradi, oranice, solila, batunice, katuni, nerijetko nestaju pred narastajućom urbanizacijom ili bivaju zapušteni i prepušteni divljoj prirodi, što, kako je kasnije naglasila jedna od panelista na skupu, Biljana Lazović sa Biotehnološkog fakulteta, predstavlja veliku opasnost od požara. Lazović je, govoreći o maslini kao primarno mediteranskoj kulturi, objasnila koliki značaj ima očuvanje tradicionalnih maslinjaka i sorti, te koji su mogući benefiti od revitalizacije čak 40 posto starih maslinjaka koji se danas u Crnoj Gori ne koriste. Problem zapuštanja tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža je i veliki ekološki problem, jer su upravo ovi prostori najznačajniji za očuvanje biodiverziteta.
Marija Nikolić iz KZU Napredak Gornja Lastva, koje već decenijama kroz različite projekte radi na revitalizaciji Vrmca i Gornje Lastve, upoznala je prisutne sa prirodnom poluostrva Vrmac, osobenostima njegovog kulturnog pejzaža, istorijatom Gornje Lastve i Tivatskog polja, kao povijesno pretežno argikulturnog pejzaža, čije su više zone, sa cjelinama poput Gornje Lastve, visokovrijedni resursi za budući razvoj, ako ih se bude adekvatno tretiralo.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, savjetnica za maslinarstvo Dubravka Radulović govorila je o strateškim opredjeljenjima razvoja poljoprivrede u našoj državi, gdje se maslinarstvu, kao vrsti koja predstavlja jednu četvrtinu ukupne voćne proizvodnje, posvećuje posebna pažnja. Uporedo sa strateškim opredjeljenjem- usklađivanjem sa evropskim standardima i modernizacijom u poljoprivredi, u Ministrastvu su svjesni da je očuvanje tradicije i osobenosti preduslov za razvoj održive poljoprivrede, gdje je, zbog prirode terena i malih gazdinstava, individualni proizvođač u žiži. Podsticajne mjere obuhvataju i obnovu podzida na zasadima, odnosno suhomeđa. Na okruglom stolu je bilo riječi o tretmanu poljoprivrednih pejzaža u prostornom planiranju Crne Gore, gdje je o metodologiji izrade studije predjela, dokumenta koji je Zakonom o planiranju i izgradnji propisan 2014.godine za planiranje na nacionalnom i lokalnom nivou, na primjeru studije za Nacionalni park Skadarsko jezero, govorila pejzažna arhitektica Jelena Franović, ekspertkinja sa 15 godina radnog iskustva u planiranju. „Plan predjela je izuzetno značajan dokument, koji treba da bude osnova za donošenje odluka lokalnih zajednica za korištenje i namjenu zemljišta. Osnova je u poljoprivredi i šumarstvu. Predstavlja pomoć u revitalizaciji naselja i gradova i daje nam informacionu osnovu za izradu akcionih planova. Ako neki predio prepoznamo kao prirodno vrijedan, moguće je da se propiše studija zaštite za taj predio. Plan predjela daje inicijalne informacije za izradu prostorno-planske dokumentacije. Dakle, treba da bude osnov kako bismo prostor na pravi način razvijali a ujedno i zaštitili. Međutim, Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je stupio na snagu u oktobru, nigdje ne prepoznaje plan predjela. U Ministarstvu su rekli da su u procesu izrade priročnika za pojedine oblasti, pa se nadamo da će plan predjela i dalje ostati kao obavezni dio izrade prostorno-planske dokumentacije“- zaključila je Franović.
Ratko Bataković, predstavnik saradnika na projektu ARGISCAPE, Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, govorio je o istorijatu mreže, njenoj misiji, realizovanim projektima, ali i međunarodnim asocijacijama stručnjaka za ruralni razvoj, kao značajnim instrumentima za podsticaj ruralnog razvoja. „Čak 93 posto teritorije Crne Gore je ruralno područje i čak 40 posto stanovništva živi u tim područjima. Ukoliko nema inicijativa na lokalu, veoma je teško kreirati dobre strategije koje treba da odgovore potrebama stanovništva na tim područjima. Tako da je jedan od glavnih zadataka Mreže da animira stanovništvo na tim područjima, da bilježi sve inicijative i da im pomaže da nađu put do donosioca odluka. Svima nam je cilj da se što više stanovništva zadrži u ruralnim područjima, a svim aspektima za razvoj ruralne ekonomije. Što se konkretno tiče ovog projekta- osim tog ekonomskog aspekta, i sa aspekta očuvanja identiteta, veoma je važno promišljanje razvoja koji će obezbijediti očuvanje pejzaža, jer znamo da poljoprivreda, kao jedan od instrumenata tog razvoja, ostavlja najveći trag na samom pejzažu“.
Koliko je važan građanski aktivizam i djelovanje samih poljoprivrednika, čulo se iz izlaganja Vesne Đukić, izvršne direktorice Maslinarskog društva Boka. Kao regionalna organizacija, Društvo je postiglo mnogo na polju osvještavanja zajednice, umrežavanja proizvođača, obezbijeđivanja modernizacije i stalne edukacije.
Gost iz Hrvatske, Goran Andar sa Studija krajobrazne arhitekture Agronomskog fakulteta u Zagrebu, lično je zaslužan za formiranje ovog interdisciplinarnog studija, koji uključuje čak pet fakulteta. Poseban fokus njegovog profesionalnog interesovanja je kulturni pejzaž jadranske zone. Samo poimanje agrikulturnog pejzaža kao kulturnog nasljeđa nailazi na brojne prepreke: „Agrikulturni krajobrazi polako s vremenom evoluiraju, usklađujući različite ekonomske, gospodarske, kulturološke, političke, a s druge strane, klimatske i različite okolišne čimbenike. U tom balansiranju, prostor se polako mijenja i prilagođava, što uglavnom rezultira specifičnim načinom uporebe zemljišta. I, zašto se sad na te poljoprivredne prostore gleda kao na nekakvu baštinu?! Upravo iz razloga što oni nestaju. Nije to samo problem nostalgije, ili esetetike- što nam nestaju lijepi prostori. S tim paralelno nestaju izuzetno bitna znanja- kako smo mi kultivirali te resurse, kako smo kultivirali biljke i životinje. Nestaje naš odnos prema okolišu, shvaćamo ga zdravo za gotovo. Tu dolazimo i do dalekosežnijih problema- istraživanja pokazuju da je najveći dio biodiverziteta upravo vezan za tradicijsku poljoprivredu. “ Andlar je govorio o iskustvima u revitalizaciji tradicionalnih jadranskih poljoprovrednih i kulturnih pejzaža u Hrvatskoj, gdje se naučna javnost i civilni sektor dosta često susreću sa nerazumijevanjem i inertnošću nadležnih javnih institucija, ali ipak uspijevaju da postignu napredak u očuvanju pejzaža, prije svega kroz podizanje svjesnosti zajednice o njihovim vrijednostima i potencijalu. U tom smislu, dosta je učinjeno na polju evidentiranja i mapiranja vrijednih predjela, u što su, kroz digitalne aplikacije, uključili najširu zajednicu.
O novim tehnologijama i održavanju poljoprivednih pejzaža uz obnovljive izvore energije na praktičnim primjerima u Francuskoj, zahvaljujući govorili su Pierre Villeneuve i Damien Felipe Plumley iz udruženja ANTHOS AIR POWER NORMANDIE, koji su u Gornju Lastvu stigli zahvaljujući princu Nikoli Petroviću Njegošu. Crnogorski prestolonasljednik, ekspert za održivi prostorni razvoj, prostorom Vrmca se kroz različite projekte bavi već 15-ak godina. Promišljajući o načinima i mogućnostima revitalizacije Vrmca, kao izuzetnog kulturnog pejzaža, svjestan da je razvoj područja uslovljen vraćanjem stanovnika i djelatnosti, princ je sa franskuskim kolegama, koje imaju veliko iskustvo na polju uvođenja inovativnih, primarno energetskih rješenja, predstavio predlog da se unaprijedi pejzaž na pilot području Vrmca, što bi trebalo biti detaljnije razrađeno kroz konkretnu studiju. Krčenjem terena, čišćenjem pejzaža, mogla bi se obezbijediti velika količina bio- otpada, koji bi mogao biti iskorišten za anaerobnu, visoko ekološku proizvodnju energije, koja bi mogla obezbijediti autonomnost područja. Međutim, za uspješnost ove priče potrebno je obezbijediti zaokruženost sistema, povezivanje obale i zaleđa, predstavljanje sadržaja u zaleđu gostima koji dolaze na obalu, osiguran plasman proizvoda budućih proizvođača. U ovom procesu, izuzetno je bitno obezbjeđivanje putne infratrukture koja bi obezbijedila povezanost i dostupnost, ali i aktivna uloga svih aktera, koji bi morali prepoznati veliki potencijal ovog područja.
Nakon prezentacija, zapodjenuta je dinamična diskusija, gdje su priliku da postave konkretna pitanja i predoče svoje aktivnosti na polju poljoprivrede, planiranja, tretmana i zaštite predjela, imali i predstavnici Opštine Tivat- sekretarka Tamara Furtula i arhitekta Vesna Nikolić iz Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata, te sekretarka Tatjana Jelić i mr.hortikulture Igor Mamula iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, sekretar kotorskog Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Nenad Popović, te Željko Starčević iz Agencije za zaštitu i razvoj Orjena, koji uživa status parka prirode, za što i Vrmac ima sve preduslove.
